Što je sandučić povjerenja i gdje se nalazi?
Sandučić povjerenja nalazi se pored ulaza u ured pedagoga. Ovaj sandučić služi kako bi bilo koji učenik mogao anonimno napisati pedagoginji bilo kakav prijedlog i sugestiju, ali i ukazati na neki problem.
Stoga, ako želite ostati anonimni, a opet nešto reći svojoj pedagoginji… Samo uzmite papir i olovku!
Kako ću znati da bi mi dobro došao razgovor sa pedagogom?
Mitovi o odlasku kod pedagoga:
U ovakvim je izjavama malo istine!
Slobodno zatraži razgovor sa pedagogom ako:
Popis je, zapravo, beskrajan! Slobodno dodaj bilo koji razlog koji je nepravedno ispušten i – razgovor može započeti!
Kako rješavamo sukobe i probleme u školi?
Ne postoji škola u kojoj sukoba uopće nema – i to je posve normalno. Do sukoba dolazi jer ljudi imaju različite potrebe, poglede na svijet i vrijednosne sustave. Problem je kada ti različiti pogledi uzrokuju nasilje koje može biti i verbalno i fizičko!
Ako se sukob dogodi tada svaki djelatnik škole poduzima ove korake:
1. odmah prekinuti sukob među djecom;
2. obavijestiti o sukobu razrednika, stručne suradnike ili ravnatelja škole;
3. razrednik, stručni suradnik ili ravnatelj će obaviti razgovore sa sukobljenim učenicima;
4. dogovoriti će s učenicima da se međusobno ispričaju, prihvate rješenje u kojem nitko neće pobijediti, da jedan drugom nadoknade eventualnu štetu;
5. u slučaju da učenik češće dolazi u takve sukobe s vršnjacima razrednik i stručni suradnik će pozvati roditelje u školu sa ciljem prevladavanja takve situacije i pomoći učeniku;
6. prema potrebi učenik će biti uključen u dodatni rad (savjetodavni rad , pedagoška i/ili defektološka pomoć) u školi ili izvan škole u dogovoru s roditeljima (skrbnicima);
7. ako učenik učestalo krši pravila, ne poštuje dogovore, ne prihvaća restituciju, škola će primijeniti odgovarajuće pedagoške mjere u skladu s Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
U slučaju nasilja među učenicima učitelji slijede Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima.
Što je mentalno zdravlje i kako o njemu brinuti?
Mentalno ili emocionalno zdravlje definirano je kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji).
Dobro mentalno zdravlje mnogo je više od neprisutnosti psihičkih bolesti i teškoća. Ono uključuje brojne pozitivne karakteristike, kao što su:
• osjećaj zadovoljstva
• sposobnost suočavanja sa stresom i oporavljanja nakon teškoća
• osjećaj smisla i svrhe, kako u aktivnostima, tako i u odnosima s drugim ljudima
• fleksibilnost u učenju novih stvari i prilagodbi na promjene
• ravnoteža posla i zabave, odmora i aktivnosti itd.
Ostati mentalno zdrav znači nositi se sa svakodnevnim mislima i osjećajima. To uključuje rad sa svojim mislima i osjećajima. Briga o mentalnom zdravlju uključuje i brigu o sebi kada se osjećaš loše, slabo, pod stresom, uzrujano ili tužno- radeći stvari koje ti pomažu da se osjećaš bolje ili razgovarajući sa nekom osobom od povjerenja.
Ponekad su problemi preveliki ili ih he previše pa ih osoba ne uspijeva sve savladati ili su u tom trenutku preveliki teret za nju. U tim je situacijama potrebno potražiti pomoć. Ponekad je dovoljna pomoć članova obitelji i prijatelja, kroz razgovor i dobar savjet, a ponekad osoba ima osjećaj da baš ništa ne pomaže. To je znak da uobičajeni načini suočavanja s teškoćama jednostavno nisu dovoljni i da je potrebno potražiti stručnu pomoć, recimo pomoć pedagoga ili psihologa.
Pokušaj – podjela briga često dovodi do toga da one postanu manje ili nestanu!
« Svibanj 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |